Ovoga mjeseca Hrvatska udruga privatnih brodara(HUPB) dobila je novog predsjednika. Ivan Mladin je brodar iz mjesta Krilo Jesenice sa skoro 30 godina iskustva. Iako njegov otac nije bio brodar, Mladin je nastavio staru obiteljsku tradiciju svoga djeda, a u obiteljski posao već je uključen i njegov sin. U ponudi ima dva broda, Admiral i Aquamarin, dugogodišnji je član HUPB-ovog Upravnog odbora te je i više nego dobro upoznat s radom Udruge i svim izazovima s kojima se brodari susreću u svom poslovanju.
Povijest brodarstva u Krilu Jesenice
Možete li ukratko ispričati povijest kriljanskih brodara i kako je došlo do toga da se tako puno ljudi s tako malog područja odluči baviti ovim poslom?
Naše mjesto ima bogatu i više od 150 godina dugu tradiciju brodarstva. Naši preci su još u 19. stoljeću brodovima prevozili vino u Trst. Jesenice su bile bogate vinogradima sve dok ih početkom 20. stoljeća nije poharala peronospora, bolest vinove loze. Period nakon toga obilježili su brodovi za vađenje pijeska iz mora koji se koristio u građevinarstvu, a krajem 20. stoljeća polako smo se okrenuli turizmu i počeli voziti turiste na jednodnevne izlete. Početkom 2000-ih doživljavamo najveći procvat kad je izgrađena većina naše flote modernih mini-cruisera prosječne dužine 50 metara. To su zapravo ploveći hoteli s 18 soba i kapacitetom 36 putnika namijenjenih sedmodnevnim krstarenjima Jadranom. Luka u Krilu Jesenice je trenutno luka s najviše mini-cruisera na cijelom Jadranu. Očekujemo da će nadležna Lučka uprava vrlo skoro započeti s rekonstrukcijom kako bi našu luku pretvorili u luku dostojnu modernih i lijepih brodova koji su u njoj smješteni.
Radi se o slavnoj baštini brodarstva u Jesenicama. Nažalost, tu staru i ponosnu tradiciju još nismo dostojno predstavili ni našoj domovini ni svijetu. Sada je krajnje vrijeme za to jer naši dragi očevi i djedovi neće s nama biti zauvijek, a još imaju toliko toga za ispričati i pokazati. Cijeli život su dali svojim brodovima i svojim obiteljima, stvarajući tradiciju i priču koja je jedinstvena u cijelom svijetu i zaslužuje biti prikazana u najboljem svijetlu. Mi, koji tu njihovu baštinu preuzimamo i nastavljamo, dužni smo i njima, a i samima sebi omogućiti da cijeli svijet vidi naš ponos i naš trud. Život brodara i pomorca drugima izgleda glamurozan i lagan, a samo mi znamo koliko rada i žrtve taj život nosi.
Nije ovo priča samo o brodovima već o ljudima, brodarima, pomorcima i njihovim obiteljima. Radi se o specifičnom obiteljskom poslu koji je oduvijek uključivao djeda, baku, oca, majku i djecu. Naravno, to je priča o pokoljenjima naših ljudi jer brod se uvijek nasljeđivao s oca na sina. Na brodu i od broda se živjelo te od malih nogu učilo plovidbi i poslu.
Na kraju želimo napomenuti da su upravo naši brodovi činili okosnicu povijesnog konvoja za Dubrovnik za vrijeme Domovinskog rata o čemu postoje i snimke u arhivi HRT-a.
Koji su Vaši glavni ciljevi koje planirate realizirati dok ste na čelu HUPB-a?
Moji ciljevi su isti kao i ciljevi dosadašnjih predsjednika, a to je borba za prava i interese turističkih brodara cijelog Jadrana. Radi se u dugotrajnom i stalnom procesu poboljšavanja uvjeta poslovanja nas turističkih brodara.
Najveći izazovi
Što smatrate najvećim izazovom za privatne brodare u Hrvatskoj danas?
Trenutno imamo dva velika izazova s kojima se suočavamo u svom poslovanju.
Prvi je osiguranje dugoročnog rješenja prikladnih i sigurnih zimskih vezova za naše brodove. Tu nam je ključna naša matična luka Krilo Jesenice. Uređenje i rekonstrukciju od strane Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije čekamo već dugi niz godina. Prošle godine je navedena lučka uprava konačno ishodila građevinsku dozvolu i najavila skori početak radova, ali to se još uvijek nije dogodilo. Nama je ta luka od životne važnosti jer u njoj na zimskom vezu boravi glavnina naše flote.
Drugi izazov je adekvatno rješenje problema najavljenog gubitka vezova za naše brodove u luci Split za naredne dvije turističke sezone. Naime, Lučka uprava Split je najavila rekonstrukciju luke Split koja bi trebala trajati dvije godine. Nama sada preostaje pronaći prikladne zamjenske luke u kojima bi vršili smjenu gostiju i opskrbu brodova. No, to je iznimno teško jer luka Split nije samo najveća luka. Sam grad je destinacija koju naši gosti svakako žele vidjeti i posjetiti. Uprava Udruge sada intenzivno radi na što skorijem pronalasku prikladnog rješenja ovog velikog problema koji ima potencijal ugroziti kompletno poslovanje turističkih brodara.
Kako ocjenjujete trenutno stanje u sektoru privatnog brodarstva u Hrvatskoj?
Trenutno stanje je dobro jer je prošla sezona bila jako dobra. Nije bilo nekih spektakularnih obaranja rekorda popunjenosti. Možemo reći da je došlo do svojevrsne stabilizacije i idemo prema sve većoj održivosti naše grane turizma. Nema više ni velike gradnje novih brodova, kako zbog ograničenog broja vezova po lukama tako i zbog novih propisa koje treba zadovoljiti. Zbog toga je sada fokus na unapređivanju i očuvanju postojećih brodova.
Brodari odlično surađuju s državnim i lokalnim institucijama
Kako ocjenjujete suradnju između Hrvatske udruge privatnih brodara i državnih institucija, ali i lokalnih zajednica?
Naša Udruga već desetljećima njeguje uspješnu suradnju s nadležnim Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Imamo redovite godišnje sastanke na kojima raspravljamo o svim problemima koji nas tište. Ministarstvo je nadležno za sve državne lučke uprave te propise koji se tiču nas brodara. Moramo istaknuti i odličnu suradnju s lučkim upravama Dubrovnik i Split. Njihovi predstavnici uvijek su nas spremni saslušati i zajednički pronaći najbolja rješenja za privez naših brodova u tim lukama. Tu je i izvrsna suradnja s Lučkom upravom Korčula te Županijskom lučkom upravom Dubrovnik. Surađujemo jako dobro i s Lučkom upravom Splitsko-dalmatinske županije koja upravlja lukama u našoj županiji. Među njima posebno ističemo luku Hvar koja nam je izvrstan partner. Za kraj želim istaknuti i izvrsnu suradnju koju imamo s Hrvatskim registrom brodova (HRB). Na redovitim godišnjim sastancima raspravljamo o svim važnim temama i propisima.
Kakve konkretne mjere predlažete kako bi se olakšalo poslovanje privatnim brodarima?
Kao što sam već rekao, glavni problem nam je nedostatak vezova za naše brodove. Stoga su najbolje mjere, koje bi nam olakšale naše poslovanje, dogradnja i uređenje luka u kojima treba osigurati dovoljno adekvatnih vezova za naše brodove.
Održivo poslovanje i aktivno člans
Koliko su privatni brodari spremni odgovoriti na globalne trendove održivog poslovanja i zelene energije?
Već sam spomenuo da je zaustavljen nekadašnji ogroman rast broja naših brodova i da se okrećemo održivom poslovanju te unaprijeđenju i očuvanju postojećih brodova. Jako smo svjesni potrebe očuvanja našeg okoliša i čistog mora koje imamo i koje je naš najvrjedniji resurs koji i privlači naše goste.
Što očekujete od članova Udruge? Na koji način se i oni mogu uključiti u donošenje važnih odluka?
Naša Udruga od osnutka, prije više od 30 godina, njeguje demokraciju i svi članovi Udruge uvijek imaju pravo glasa. Kako na Skupštini pri izboru tijela Udruge, tako i inače. Svaki član može na e-mail adresu Udruge poslati svoje prijedloge ili izazove s kojima se suočava te će ih Uprava Udruge razmotriti i naravno pokušati pozitivno riješiti u što kraćem roku.
