Plovidba Jadranom na mini kruzeru ili jahti nezaboravno je iskustvo otkrivanja ljepota hrvatske obale. Od razvedenih otoka i tirkiznih uvala do autentičnih priobalnih mjesta. No ono što ovom putovanju daje dodatnu dubinu i poseban ugođaj jesu svjetionici. Veličanstveni čuvari mora, koji svojom prisutnošću svjedoče o stoljećima pomorske povijesti.
Kameni divovi stari više od 200 godina
Hrvatski Jadran dom je više od 50 aktivnih svjetionika, smještenih duž cijele jadranske obale – od sjeverne Istre do najjužnijih hridi Dalmacije. Mnogi su sagrađeni u 19. stoljeću, poput onih na Palagruži, Savudriji ili Sušcu. Do danas ostaju simboli sigurnosti i trajne povezanosti čovjeka s morem.
Svaki svjetionik priča svoju priču – od kamenog diva na rtu Porer kod Istre, do impozantnog svjetionika Veli Rat na Dugom otoku. Porer je sagrađen 1846. na istoimenom otočiću u blizini Rta Kamenjak, a visok je 34 metra. Veli Rat na Dugom otoku, visok 42 metra, najviši je u Hrvatskoj. Poznat je po svom karakterističnom žutom tornju, a legenda kaže da je za njegovu žutu fasadu utrošeno 100.000 žumanjaka. Najstariji svjetionik na Jadranu i ujedno najstariji u Hrvatskoj je Savudrija, izgrađen 1818. godine na inicijativu cara Franje I. Smješten na sjeverozapadnom rtu Istre, i danas je u funkciji. Njegova kula visoka je 36 metara te je sagrađena od lokalnog kamena – čvrstog i trajnog poput mora koje promatra.
Zanemaren dio baštine u turističkoj ponudi?
Svjetionici nisu samo funkcionalni objekti – oni su povijesni spomenici i dio hrvatske materijalne i nematerijalne baštine. Njihova arhitektura, lokacija i povijest oblikuju obalni identitet i zaslužuju pažnju kakvu često dobivaju samo dvorci i katedrale.
Tijekom plovidbe jadranskim rutama, prizori ovih svjetionika u sumrak ili ranu zoru stvaraju dojmljive trenutke – kada se njihova svjetla pale nad morskim horizontom, obasjavajući put i naglašavajući surovost, ali i ljepotu krajolika. Promatranje svjetionika s palube broda podsjetnik je na vrijeme kad je navigacija ovisila o ljudskoj preciznosti, ali i na kulturnu vrijednost koju ovi objekti i danas imaju.
U kontekstu turističke ponude, prisutnost svjetionika duž plovidbenih ruta predstavlja dodatnu atrakciju – vizualni i emocionalni doživljaj koji obogaćuje iskustvo krstarenja i doprinosi autentičnosti Jadrana kao destinacije. Oni nisu samo funkcionalni objekti, već i spomenici identiteta – mirna, ali moćna svjedočanstva hrvatske pomorske baštine.
