Hrvatski turizam i dalje u plusu – slabiji studeni, ali dobra godina
Prema najnovijim podacima, studeni je donio blago zahlađenje turističkih pokazatelja, ali ne i zaokret trenda. Hrvatska i dalje bilježi rast na razini cijele godine. U jedanaestom mjesecu ostvareno je oko 424 tisuće dolazaka. To je približno 7 posto manje nego u studenome prošle godine, dok je broj noćenja pao za oko 4 posto. Najizraženiji pad bilježi se kod inozemnih gostiju. Njihovih dolazaka bilo je oko 10 posto manje, a noćenja oko 6 posto manje. Domaće tržište ostaje stabilnije i ublažava ukupni minus.
Iako brojke u posezoni signaliziraju oprez, iz perspektive čitave godine slika je znatno povoljnija. Turistički sektor, nakon niza vrlo jakih sezona, sada očito prolazi fazu blagog hlađenja. Ali bez dramatičnih rezova u rezultatima. Struka pritom naglašava važnost daljnjeg pomaka prema kvaliteti i većoj potrošnji po gostu, osobito izvan špice sezone.
Jedanaest mjeseci u plusu
Kumulativni podaci od siječnja do kraja studenoga potvrđuju da 2025. godina za hrvatski turizam i dalje ide u pozitivnom smjeru. U prvih 11 mjeseci Hrvatsku je posjetilo oko 21,4 milijuna turista. To predstavlja rast od približno 2 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. Strani gosti čine okosnicu prometa s oko 18,3 milijuna dolazaka i 95,6 milijuna noćenja. Domaći gosti, s oko 3,1 milijun dolazaka, bilježe još izraženiji rast. Oko 7 posto više dolazaka i 3 posto više noćenja, na približno 13,4 milijuna.
Takva struktura pokazuje da se domaće tržište postupno učvršćuje kao važan oslonac, osobito u mirnijem dijelu godine. Uz tradicionalno snažne ljetne mjesece, sve se više radi na tome da se promet rasporedi kroz veći dio godine, a upravo rast domaćih gostiju, vikend‑boravaka i kraćih putovanja unutar zemlje ide u prilog tom cilju. Paralelno s tim, ključni izazov ostaje podizanje vrijednosti – zadržati ili blago rasti u broju dolazaka, ali više zaraditi po gostu kroz kvalitetniju ponudu i duži boravak.
Što govore brojke o smještaju
Podaci za studeni dobro ilustriraju kako izgleda kasna posezona u smislu strukture smještaja. Komercijalni objekti i dalje nose oko 90 posto svih noćenja, pri čemu hoteli ostaju najvažniji oslonac, ali uz pad od oko 4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. S druge strane, nekomercijalni smještaj, prije svega vikendice i privatni objekti koje gosti koriste izvan klasičnog tržišta, bilježi rast noćenja od čak oko 21 posto, što sugerira da dio gostiju sve češće bira fleksibilnije i neformalnije oblike boravka.
Za razliku od ljetnog vrhunca, nautički charter u kasnoj posezoni osjetno slabi: u studenome je ostvareno nešto više od 8 700 noćenja, što je pad od oko 21 posto. Takav rezultat potvrđuje koliko je taj segment osjetljiv na vremenske prilike i duljinu sezone, ali i otvara pitanje dodatnih sadržaja i motiva putovanja koji bi mogli privući nautičare i izvan klasičnih ljetnih termina. U konačnici, struktura smještaja i kretanje po segmentima jasno upućuju na potrebu daljnjeg prilagođavanja ponude, od hotela i kampova do privatnog i nautičkog turizma, kako bi se postojeći pozitivan trend na razini godine održao i u idućim sezonama.
