Hrvatska je stoljećima gradila svoj identitet kao pomorska zemlja, a ugled domaćih pomoraca i danas je prepoznat na svjetskom tržištu rada. No suvremeno pomorstvo prolazi kroz duboke promjene. Digitalizacija, automatizacija, zelena tranzicija i razvoj autonomnih sustava mijenjaju način rada na brodovima. Ali i zahtjeve koje pred buduće pomorce postavlja industrija.
O tome kako se tim izazovima prilagođava Pomorski fakultet u Splitu, koliko je važno očuvati bogatu pomorsku tradiciju uz istodobno uvođenje novih tehnologija te kakva je budućnost hrvatskog pomorstva, razgovarali smo s dekanom prof. dr. sc. Ivanom Peronjom. U razgovoru se osvrnuo na rezultate svog mandata, položaj hrvatskih pomoraca u međunarodnom okruženju, važnost suradnje s gospodarstvom te poruku mladima koji razmišljaju o karijeri na moru ili u pomorskom sektoru.
Kako biste opisali razdoblje svog mandata kao dekana Pomorskog fakulteta u Splitu i koje biste promjene ili projekte posebno izdvojili?
Razdoblje mog mandata obilježilo je jačanje Fakulteta na nekoliko razina. Od modernizacije infrastrukture i nastavnih procesa do snažnijeg međunarodnog pozicioniranja Fakulteta. Posebno bih izdvojio ulaganja u nastavnu i znanstvenu opremu, razvoj novih projekata i istraživačkih aktivnosti. Ali i intenziviranje međunarodne suradnje kroz europske i svjetske mreže pomorskih učilišta.
U tom je razdoblju Fakultet uspješno prošao reakreditacijski postupak Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Time je potvrđena kvaliteta našeg obrazovnog i znanstvenog rada. Također, uspješno je proveden i postupak obnove odobrenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za izvođenje programa izobrazbe sukladno STCW standardima. To je od iznimne važnosti za međunarodnu prepoznatljivost naših studijskih programa i kompetencija koje naši studenti stječu.
Posebno bih izdvojio otvaranje novih projektnih i istraživačkih aktivnosti te jačanje suradnje Fakulteta s gospodarstvom i pomorskom industrijom. Cilj nam je osigurati što kvalitetnije, suvremenije i tržišno usmjereno obrazovanje naših studenata.
Naravno, takav razvoj nije rezultat rada samo jedne uprave, već kontinuiteta rada i razvoja Fakulteta kroz dulje razdoblje. Svaka prethodna uprava dala je važan doprinos izgradnji kvalitete, ugleda i stabilnosti institucije. Naš je cilj bio nastaviti taj razvojni smjer i dodatno unaprijediti Fakultet u skladu sa suvremenim izazovima i potrebama pomorskog sektora.
Pomorski fakultet u Splitu ima dugu tradiciju. Koliko je važno očuvati tu povijesnu i identitetsku komponentu u vremenu brzih tehnoloških promjena?
Pomorski fakultet u Splitu ima dugu i važnu tradiciju preko 60 godina koja predstavlja jedan od temelja našeg identiteta. U vremenu brzih tehnoloških promjena posebno je važno očuvati vrijednosti koje su generacijama gradile ugled hrvatskih pomoraca i pomorskog obrazovanja – odgovornost, stručnost i povezanost s morem.
Istovremeno, tradiciju ne smijemo promatrati kao nešto statično. Upravo su sposobnost prilagodbe i otvorenost prema novim znanjima oduvijek bile obilježje pomorstva. Zato nastojimo spojiti bogato iskustvo i pomorsku baštinu s modernim tehnologijama, digitalizacijom i suvremenim pristupima obrazovanju.
Vjerujem da je upravo taj spoj tradicije i inovacija najveća vrijednost našeg Fakulteta i važan preduvjet njegova daljnjeg razvoja.
Kada govorimo o hrvatskoj pomorskoj tradiciji, što nas je kroz povijest činilo prepoznatljivima kao pomorsku naciju?
Hrvatsku je kroz povijest pomorskom nacijom činila snažna povezanost ljudi s morem, ali i znanje, iskustvo i prilagodljivost naših pomoraca. Još od davnina istočna obala Jadrana bila je prostor razvijenog pomorstva, trgovine i brodogradnje. Brojni dalmatinski gradovi i otoci razvijali su pomorsku tradiciju kroz trgovinu, brodarstvo i školovanje pomoraca. Život uz more oblikovao je identitet lokalnih zajednica, a pomorska zanimanja prenosila su se generacijama.
Hrvatski pomorci kroz povijest su bili prepoznati po stručnosti, odgovornosti i sposobnosti rada u međunarodnom okruženju, a taj se ugled održao do danas. Važnu ulogu pritom je imalo i kvalitetno pomorsko obrazovanje koje je generacijama stvaralo kompetentne časnike, inženjere i stručnjake za različita područja pomorstva.
Koliko su današnji studijski programi usklađeni s potrebama suvremene brodske industrije i globalnog tržišta rada?
Današnji studijski programi moraju biti usklađeni s potrebama suvremene brodske industrije. Naime, naši studenti nakon završetka studija ulaze na međunarodno tržište rada i rade u izrazito konkurentnom i globalnom okruženju. Upravo zato pomorsko obrazovanje počiva na jasno definiranim međunarodnim standardima. Ključnu ulogu pritom imaju Međunarodna konvencija o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca (STCW Convention). Takođerr i Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca, koji propisuju kompetencije i standarde koje pomorci moraju zadovoljiti.
Fakultet kontinuirano prilagođava nastavne sadržaje tehnološkim promjenama i zahtjevima industrije. Posebno u područjima digitalizacije, automatizacije, sigurnosti i zaštite okoliša.
Osim redovitih studijskih programa, vrlo važnu ulogu imaju i programi cjeloživotnog obrazovanja. Kroz njih pomorci se kontinuirano dodatno educiraju i usavršavaju tijekom svoje karijere, što je danas nužno u sektoru koji se brzo razvija i mijenja.
Na koji način Fakultet surađuje s brodarskim kompanijama/udrugama i realnim sektorom te koliko je ta povezanost važna za kvalitetu obrazovanja? I što u tom smislu znači nedavna dodjela bespovratnih sredstava za nabavu STCW opreme za Fakultet?
Suradnja Fakulteta s brodarskim kompanijama, pomorskim udrugama i realnim sektorom iznimno je važna jer omogućuje da obrazovanje bude povezano sa stvarnim potrebama pomorske industrije. Ta se suradnja ostvaruje kroz stručnu praksu studenata, gostujuća predavanja stručnjaka iz industrije, zajedničke projekte, sudjelovanje gospodarstva u razvoju studijskih programa, ali i kroz programe stipendiranja studenata od strane brodarskih kompanija.
Takva povezanost studentima omogućuje kvalitetniju pripremu za tržište rada, lakši profesionalni razvoj i bolji uvid u izazove suvremenog pomorstva. Istovremeno, Fakultet kroz suradnju s industrijom dobiva važne informacije o novim trendovima, tehnologijama i kompetencijama koje se danas očekuju od pomoraca.
U tom je kontekstu posebno važna i nedavna dodjela bespovratnih sredstava za nabavu STCW opreme za Fakultet. Time dodatno unapređujemo opremu za praktičnu nastavu te studentima omogućujemo još kvalitetnije stjecanje praktičnih znanja i kompetencija u skladu s međunarodnim standardima.
Hrvatski pomorci tradicionalno imaju vrlo dobar ugled u svijetu. Što ih po vašem mišljenju razlikuje od konkurencije iz drugih pomorskih zemalja?
Hrvatski pomorci tradicionalno uživaju vrlo dobar ugled u svijetu. Mislim da ih prvenstveno razlikuju stručnost, odgovornost i sposobnost prilagodbe različitim radnim i životnim uvjetima. Naši su pomorci poznati kao kvalitetni i pouzdani profesionalci koji mogu odgovoriti visokim zahtjevima suvremenog pomorstva.
Veliku ulogu pritom ima i kvalitetno pomorsko obrazovanje te dugogodišnja pomorska tradicija koja se generacijama prenosila kroz iskustvo rada na moru. Hrvatski pomorci često se ističu i dobrim poznavanjem stranih jezika, disciplinom te sposobnošću rada u međunarodnom i multikulturalnom okruženju, što je danas iznimno važno u globalnoj brodskoj industriji.
Taj ugled nije nastao slučajno, već je rezultat kontinuiranog rada, obrazovanja i profesionalnog odnosa prema poslu koji hrvatski pomorci desetljećima potvrđuju na svjetskom tržištu rada.
S kojim se državama danas najviše uspoređujemo kada je riječ o obrazovanju i konkurentnosti pomoraca na međunarodnom tržištu?
Kada govorimo o obrazovanju i konkurentnosti pomoraca, najčešće se uspoređujemo s drugim tradicionalno snažnim pomorskim državama poput Grčke i Nizozemske i Ujedinjenog Kraljevstva, ali i s velikim pomorskim tržištima poput Filipina i Indije koja danas imaju značajan broj pomoraca na svjetskom tržištu rada.
Međutim, važno je naglasiti da Hrvatska, unatoč svojoj veličini, i dalje ima vrlo dobar međunarodni ugled kada je riječ o kvaliteti pomorskog obrazovanja i stručnosti pomoraca.
Konkurencija je danas izrazito globalna i zato je nužno kontinuirano ulagati u modernizaciju obrazovanja, simulatora, istraživanja i novih tehnologija kako bismo zadržali visoku razinu konkurentnosti na međunarodnom tržištu rada.
Koliko digitalizacija, automatizacija i razvoj autonomnih sustava mijenjaju profil pomorca budućnosti?
Digitalizacija, automatizacija i razvoj autonomnih sustava značajno mijenjaju profil pomorca budućnosti. Današnji pomorac više ne mora imati samo klasična pomorska znanja. Već i razumijevanje digitalnih sustava, automatiziranih procesa, upravljanja podacima i kibernetičke sigurnosti.
Sve veća primjena pametnih brodskih sustava, daljinskog nadzora i automatizacije mijenja način rada na brodu. Ali ne smanjuje važnost čovjeka. Upravo suprotno – odgovornost pomorca postaje još složenija jer zahtijeva sposobnost donošenja odluka u tehnološki zahtjevnom okruženju.
Razvoj autonomnih sustava ne znači potpuno uklanjanje čovjeka iz pomorstva, nego promjenu njegove uloge. Budući pomorci morat će biti interdisciplinarno obrazovani, spremni na kontinuirano usavršavanje i prilagodbu novim tehnologijama. Zato Fakulteti danas imaju važnu ulogu u povezivanju tradicionalnih pomorskih kompetencija s digitalnim i tehnološkim znanjima koja će biti ključna za pomorstvo budućnosti.
Koliko su održivost i “zeleno pomorstvo” zastupljeni u nastavi i istraživačkom radu fakulteta?
Održivost i zeleno pomorstvo danas su među ključnim temama razvoja pomorskog sektora i zato su sve više zastupljeni i u nastavi i u istraživačkom radu Fakulteta. Kroz studijske programe studenti se upoznaju s međunarodnim regulativama, smanjenjem emisija stakleničkih plinova, energetskom učinkovitošću brodova, alternativnim gorivima i zaštitom morskog okoliša.
Fakultet također aktivno sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanim uz dekarbonizaciju pomorstva, zelene pomorske koridore, digitalizaciju i održivo upravljanje morskim resursima. Poseban naglasak stavlja se na povezivanje tehničkih, operativnih i okolišnih aspekata pomorstva jer će upravo održivost biti jedan od ključnih izazova budućeg razvoja brodske industrije.
Važno je da studenti već tijekom obrazovanja razvijaju svijest o važnosti održivog razvoja i razumiju promjene koje zelena tranzicija donosi pomorstvu na globalnoj razini.
Smatrate li da Hrvatska dovoljno koristi svoj pomorski potencijal, ne samo kroz obrazovanje pomoraca, nego i kroz razvoj pomorske industrije i znanosti?
Smatram da Hrvatska ima izniman pomorski potencijal koji se može još snažnije razvijati i koristiti. Osim kvalitetnog obrazovanja pomoraca i duge pomorske tradicije, Hrvatska ima vrlo povoljan geografski položaj, razvijene luke, brodograđevno iskustvo i stručne ljude koji mogu doprinijeti razvoju suvremenog pomorskog sektora.
Međutim, prostor za napredak svakako postoji. Posebno u području razvoja pomorske industrije, istraživanja, novih tehnologija i snažnijeg povezivanja znanosti i gospodarstva. Danas pomorstvo više nije samo prijevoz ljudi i robe. Ono uključuje digitalizaciju, energetsku tranziciju, autonomne sustave, zaštitu okoliša i razvoj inovativnih tehnologija.
Zato je važno kontinuirano ulagati u znanje, istraživanje, infrastrukturu i međunarodnu suradnju kako bi Hrvatska svoj pomorski potencijal još bolje iskoristila i pozicionirala se kao moderna i konkurentna pomorska zemlja.
Vidite li danas veću zainteresiranost mladih za pomorska zanimanja ili se sektor suočava s manjkom kadrova?
Pomorski sektor i dalje pokazuje relativno stabilan interes mladih, posebno zbog mogućnosti međunarodne karijere, konkurentnih primanja i dinamičnog radnog okruženja. Međutim, kao i mnoge druge industrije, i pomorstvo se danas suočava s izazovima vezanim uz dugoročni nedostatak kvalificiranih kadrova.
Promijenila su se i očekivanja mladih generacija koje danas više pažnje posvećuju ravnoteži između privatnog i poslovnog života, uvjetima rada i dugoročnim mogućnostima profesionalnog razvoja. Upravo zato pomorsko obrazovanje mora pratiti promjene u industriji, ali i način na koji mladima predstavljamo pomorsku profesiju.
Važno je pokazati da suvremeno pomorstvo nije samo klasičan rad na brodu. Već sektor koji uključuje nove tehnologije, digitalizaciju, upravljanje, logistiku, održivost i brojne mogućnosti razvoja karijere, kako na moru tako i na kopnu.
Koju biste poruku poslali mladima koji razmišljaju o karijeri u pomorstvu danas?
Mladima bih poručio da je pomorstvo i danas profesija koja pruža velike mogućnosti osobnog i profesionalnog razvoja. To je dinamičan i međunarodno orijentiran sektor koji omogućuje stjecanje vrijednog iskustva, rada u multikulturalnom okruženju i razvoja brojnih stručnih kompetencija.
Istovremeno, pomorstvo se danas brzo mijenja pod utjecajem digitalizacije, automatizacije i zelene tranzicije, što otvara nove prilike za mlade ljude koji su spremni učiti, prilagođavati se i razvijati zajedno s tehnologijom.
Pomorska karijera zahtijeva odgovornost, disciplinu i kontinuirano usavršavanje. Ali upravo su to kvalitete koje dugoročno stvaraju stručnjake cijenjene diljem svijeta. Vjerujem da će pomorstvo i u budućnosti ostati jedno od važnih i perspektivnih područja razvoja Hrvatske.
