Izvor: Večernji list, autor: Radmila Kovačević
Izvještaj Europske komisije za putovanja (ETC) našu zemlju rangira na sedmu poziciju. Putovanje planira 3% manje Europljana nego lani, a interes za južnu Europu pao čak 8%.
Europljani su se malo ohladili od putovanja u odnosu na raspoloženje koje je vladalo u ovo vrijeme prošle godine. Oni, pak, koji će putovati planiraju dulje odmore i spremni su potrošiti više, a u top deset proljetno-ljetnih odredišta im je i Hrvatska, pokazuje novo istraživanje ETC-a provedeno u ožujku između 5874 ispitanika iz deset zemalja. Naša je zemlja na listi željenih destinacija za ljeto 2025. u top deset, na sedmoj poziciji, iza Španjolske, Italije, Francuske, Grčke, Austrije i Njemačke, a ispred Belgije, Portugala i Velike Britanije.
Dulji boravci i veća potrošnja
Pri tome, mediteranske će destinacije ove godine dijeliti manji turistički kolač nego lani. Odlazak na turističko putovanje u idućih pet mjeseci planira, naime, tri posto manje Europljana nego lani (ukupno 72%). Za južnoeuropske destinacije bilježi se pad interesa od čak osam posto. Zanimljivo je da interes za istočnu Europu raste, i to tri posto u odnosu na lani. Istovremeno, 27 posto, i šest posto više nego lani, Europljana planira do rujna otići na tri ili više putovanja. Četrdesetak posto ih planira priuštiti si dulji odmor, od barem sedam pa do 12 noćenja, što je rast od 11 posto. U porastu su i putni budžeti pa sedam posto više Europljana. Praktički svaki treći, po putovanju ovog ljeta planira potrošiti između 1500 i 2500 eura.
“Nalazi potvrđuju otpornost potražnje za putovanjima u Europi unatoč globalnim neizvjesnostima. Želja za duljim boravcima i istraživanjem manje poznatih destinacija prilika je za destinacije i tvrtke da bolje upravljaju protokom posjetitelja. Ali i prošire prednosti turizma izvan tradicionalnih vrućih točaka”, poručio je Miguel Sanz, predsjednik ETC-a.
Inače, južna i mediteranska Europa većini su i dalje prvi izbor. Očekuje se da će u sljedećim mjesecima privući 41 posto europskih putnika. S tim da je, za potvrdu rasta popularnosti alternativnih destinacija, za jedan posto porasla potražnja za Albanijom i BiH. Veliki gradovi i popularna ljetovališta na obali i dalje drže primat među više od 50 posto putnika, a 35 posto bira istražiti manje poznate lokacije. Zanimljivo je da putnici koji biraju manje razvikana odredišta planiraju dulje boravke, a i spremni su trošiti više. Budžet po putovanju im premašuje 2500 eura.
Klima sve utjecajnija
Pri tome na odluku kamo će i kada putovati na odmor sve više utječe svijest o klimatskim promjenama, o čemu govori i sedam posto više ispitanih Europljana nego lani (ukupno 81 posto). To, dakako, mijenja i putne navike europskih građana pa ih zbog toga 17 posto, recimo, ne propušta vremensku prognozu, 15 posto traži destinacije s blagom klimom, a 14 posto je na svojim putnim listama želja potpuno prekrižilo destinacije s potencijalno ekstremnim vrućinama, što je jedno od objašnjena za pad interesa za Mediteranom. Inače, ponajveća želja za putovanjima vlada među Poljacima i Britancima, gdje 80 i 79 posto građana namjerava putovati u idućim mjesecima. Zanimljivo je da među predvodnicima nema Nijemaca, koji su inače na glasu kao najveći svjetski putnici, a u ožujku ih je putne planove imalo “svega” 70 posto.
