Izvor: Večernji list
Nikolina Brnjac, europarlamentarka i bivša ministrica turizma, govori o potrebi uravnoteženog razvoja destinacija, važnosti cjelogodišnjeg turizma i novim prilikama koje otvara europski proračun za priuštivo stanovanje.
Bivša ministrica turizma i sporta, danas zastupnica u Europskom parlamentu iz redova EPP-a – HDZ-a, Nikolina Brnjac s podjednako energije i entuzijazma obavlja i svoj sadašnji posao. Za Večernji govori što je napravila u nešto više od godinu dana EU mandata, na čemu joj je trenutačni fokus, što misli o turističkim rezultatima Hrvatske i drugim aktualnostima.
Hrvatska rješenja za kratkoročni najam i održiviji turizam bit će podloga budućeg zakonodavnog okvira EU o toj temi. Kako ste to uspjeli progurati?
Pa, ne bih baš rekla da je to trebalo progurati. Jednostavno postoji istinska potreba da se to područje uredi, a mi smo u Hrvatskoj to učinili na način koji je istovremeno univerzalno primjenjiv i inovativan. To su nam i prije potvrdile relevantne institucije koje se bave turističkim politikama, od Svjetske turističke organizacije do OECD-a i Europske komisije. Naime, digitalno doba u kojem živimo ima mana, ali i velike prednosti koje se mogu iskoristiti da bi turizam postao održiviji. Ogromna količina podataka koja je na raspolaganju danas može se više i brže nego ikada prije sistematizirati i analizirati te primijeniti u kreiranju politika utemeljenih na dokazima. Posebna vrijednost našeg Zakona jest to da on upravo na taj način uređuje razvoj turizma u smjeru održivosti.
Također je važno istaknuti da Zakon donosi i poticaje za ulaganje u projekte koji doprinose održivom turizmu, i to za javnu i privatnu turističku infrastrukturu, što znači da i gospodarskim subjektima donosi blagodati, a ne ograničenja. Kako je u EU, posebno od ovog institucijskog ciklusa, snažan naglasak na održivom turizmu (pa tako prvi put imamo i povjerenika za održivi promet i turizam), predstavila sam hrvatska rješenja najprije svojim kolegama u Parlamentu, u Odboru za promet i turizam, a zatim i u Tourism Task Forceu. Interes za naš model izrazili su i povjerenici u Europskoj komisiji Tzitzikostas, koji je nadležan za turizam, i Jorgensen, nadležan za stanovanje. Nakon razgovora s povjerenicima odradila sam i detaljne prezentacije sa stručnjacima u Radnoj skupini EK za stanovanje i Glavnom upravom Komisije nadležnom za turizam, koji su prepoznali vrijednost i primjenjivost hrvatskih rješenja.
Kad bi se mogla očekivati konačna rješenja i u kakvoj će to relaciji biti sa zakonodavstvima pojedinih zemalja članica?
Teško je reći kada točno možemo očekivati zakonodavni prijedlog na razini EU. Ali zasigurno tijekom ovog mandata Komisije. Budući da bi taj prijedlog trebao dati doprinos rješavanju stambene krize, nadam se da će se to dogoditi što prije. A što se tiče oblika, u razgovorima s nadležnim povjerenicima i službama izrazila sam mišljenje da je najbolje to područje urediti direktivom. Za razliku od uredbe, direktiva određuje cilj, a članice mogu odlučiti to učiniti putem nacionalnog zakonodavstva. Također sam isticala važnost fleksibilnosti zakonskog rješenja kako bi se mjere na lokalnoj i regionalnoj razini mogle donositi u skladu s konkretnim potrebama i prioritetima, kao što je propisano i hrvatskim Zakonom o turizmu.
U svibnju sljedeće godine počinje puna primjena Uredbe o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja. Ona će omogućiti prikupljanje detaljnih podataka od booking platformi. Uz to, Parlament i Vijeće pregovaraju o konačnom obliku Uredbe o europskim statistikama o stanovništvu i stanovima. Kada budemo imali uređeno prikupljanje svih ključnih skupova podataka, moći ćemo propisati njihovo korištenje. To će omogućiti donošenje politika utemeljenih na dokazima i uravnoteženiji suživot turizma i priuštivog stanovanja.
Za Hrvatsku se manje-više znaju posljedice višegodišnje apartmanizacije, koliko je taj problem zamjetan u drugim članicama EU?
Problem je jako izražen u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji, uglavnom u većini mediteranskih zemalja. Mnogi su gradovi pod velikim pritiskom, osobito neke povijesne jezgre, koje su gotovo postale turistički resorti. U Portugalu je, primjerice, glavni grad Lisabon u dosta teškoj situaciji. U Barceloni je stanje dramatično, a pritisak kratkoročnih najmova na stambeni fond osjeća se i u Pragu, Rimu, na Malti itd. Zapravo je velika većina europskih turističkih destinacija doživjela sličnu sudbinu. A upravo zato što se razvojem turizma nije upravljalo, već ga je, posebno u dijelu tzv. privatnih iznajmljivača, diktirala potražnja preko platformi. Prema Eurostatu, online platforme su u zadnjem tromjesečju 2024. zabilježile 155 milijuna noćenja u kratkoročnom smještaju. To je +17,4% u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Najtraženije regije bile su Jadranska Hrvatska (25,2 milijuna), Andaluzija (17,2 milijuna) i Provansa – Alpe – Azurna obala (15,6 milijuna). Za sada još nisu dostupni podaci za treće tromjesečje ove godine. Ali u prvom se ponovno bilježi rast u odnosu na prošlu godinu.
U mnogim europskim zemljama zbog turističke potražnje smanjio se broj stanova za mlade i općenito dugoročni najam, što će biti tema i konferencije koju 26. rujna organizirate u Zagrebu. Možete li malo podrobnije predstaviti to događanje i ciljeve?
Cilj konferencije je okupiti sve. Od građevinskog sektora, banaka, arhitekata i urbanista do kreatora politika i raznih stručnjaka koji se bave gradnjom i stanovanjem. Cilj je na najbolji način iskoristili sredstva koja će nam biti na raspolaganju za priuštivo stanovanje iz europskog i nacionalnog proračuna. Ali i kako bismo vidjeli postoje li neki specifični izazovi koje Hrvatska treba rješavati ili dobre prakse koje možemo predstaviti drugima. Vlada je već napravila golem korak Nacionalnim planom stambene politike. Donesen je Zakon o POS-u, mijenja se niz važnih zakona iz područja graditeljstva i stambene politike kako bi se olakšala gradnja i najam priuštivih stambenih jedinica, i upravo su sada u javnom savjetovanju, kao i Program priuštivog najma. Do kraja godine očekujemo i prvi zakon o priuštivom stanovanju, o čemu će nam više reći potpredsjednik Vlade Branko Bačić.
Gradovi i regije već sada mogu koristiti niz izvora europskih sredstava. U novom europskom proračunu, koji kreće 2028. godine, priuštivo stanovanje jedan je od prioriteta u okviru kohezijske politike. Zato me veseli što ću ugostiti i ministricu Mikuš Žigman i ministra Piletića, koji će biti zaduženi za programiranje europskih sredstava za tu namjenu. Sudionici će imati priliku čuti i najnovije informacije iz Europske komisije, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, kao i dobre prakse iz drugih europskih gradova, o kojima će izlagati renomirani arhitekti. Jako se veselim panelu o ulozi lokalnih i regionalnih vlasti u pronalaženju rješenja. Tu imamo sugovornike iz Splita, Osijeka, Zagreba, Novske i Karlovačke županije. Upravo se na lokalnoj i regionalnoj razini konkretno rješava ovo pitanje. Nadam se da će svim sudionicima ova konferencija poslužiti za dodatno umrežavanje, razmjenu iskustava i najboljih praksi. Cilj nam je u sljedećem desetljeću u Hrvatskoj napravili istinski zaokret prema dostupnijem priuštivom i održivom stanovanju.
Jedna je od vaših inicijativa u Europskom parlamentu i uvođenje nagrade za najbolje destinacije održivog turizma u zemljama članicama. Što će se ocjenjivati i kad bi to moglo zaživjeti?
Da, kao što sam više puta ponavljala, smatram da održivost nema alternativu. Možda u početku traži dodatne troškove i ulaganja, ali se dugoročno i financijski isplati. O učincima održivih praksi na okoliš i život lokalnog stanovništva ne treba ni govoriti. Zato treba na svaki mogući način potaknuti destinacije da krenu tim putem, konkretnim poticajima. Ali, možda i još važnije, podizanjem svijesti, što se može učiniti ovom nagradom. Europski će parlament nagrađivati destinacije koje su uspješno implementirale inovativne modele upravljanja i prakse upravljanja temeljene na dokazima. Nagrada bi trebala potaknuti izvrsnost u sve tri dimenzije održivosti. Poseban naglasak bit će na učinkovitim odgovorima na prekomjerni turizam, sezonalnost, klimatske promjene i promjenjive turističke trendove. Kriteriji podižu svijest o putu postizanja održivost, a promocija koju odabrana destinacija dobije omogućit će i drugima uvid u to kako treba razvijati održivu destinaciju. Nadam se da ćemo među dobitnicima vidjeti i hrvatske destinacije.
Jeste li zadovoljni kako protječe primjena prvog Zakona o turizmu, donesenog u vašem mandatu?
Čini mi se da zasad možemo biti zadovoljni. No, tek dolaze najvažniji rokovi – oni koji se odnose na izradu planova upravljanja za najrazvijenije destinacije. Upravo su ti planovi upravljanja temelj za razvoj održivih destinacija, što uključuje i podlogu za moguće donošenje određenih ograničenja. Primjerice za nove smještajne objekte. Zato mi je iznimno drago što ću u listopadu u Europskom parlamentu organizirati događanje za predstavnike turističkih zajednica i županijskih odjela za turizam. S njima planiram razgovarati o njihovim iskustvima u primjeni Zakona, kao i o novim mogućnostima financiranja održivog turizma na europskoj razini.
A jeste li zadovoljni sezonom? Prvih osam mjeseci okončano je s dva posto više gostiju i 0,5 posto više noćenja nego lani, ali, recimo, sam kolovoz bio je u dolascima slabiji 0,5, a u noćenjima 1,3 posto nego lani. Javnost se teško navikava na minuse u samoj špici, što vi kažete?
Brojenjem turista ne postiže se puno. Važno je osigurati pomak u kvaliteti i vrijednost za novac. Kada smo 2021. krenuli u reformu upravljanja razvojem turizma, jasno smo rekli da ne tražimo rast u sezoni, već cjelogodišnji i regionalno ravnomjernije raspoređen turizam. Moguće je da će ova situacija, kada apartmani zbog prevelike ponude nisu popunjeni, pomoći da se neki iznajmljivači orijentiraju na dugoročni najam. Za mojeg mandata osigurana je rekordna količina europskih sredstava za javnu i privatnu turističku infrastrukturu, posebno u turistički slabije razvijenim dijelovima Hrvatske.
Najveći dio novca usmjeren je u zdravstveni i aktivni turizam, koji nije ovisan o godišnjem dobu. No, jednako tako, jako sam sretna kad vidim da smo pomogli i malim i srednjim poduzetnicima diljem Hrvatske. Nedavno sam bila u berbi u Iloku i tamo upoznala divnu gospođu koja je uz pomoć tih naših sredstava financirala čudesan mali hotel, koji se uskoro otvara. Dakle, moj fokus ni prije, a ni sada nije bio na brojevima. Već na turističkoj politici koja će omogućiti da turizam doprinese općem gospodarskom i društvenom razvoju, ali i konkurentnosti sektora.
Pandemija je bila jedan od većih izazova u vašem mandatu, ali hrvatski se turizam među prvima na Mediteranu oporavio, a sad su vruća tema poskupljenja. Isporučuju li jadranski domaćini adekvatnu kvalitetu za cijenu koju traže?
Cijena mora biti u korelaciji s kvalitetom, to je svima jasno. U današnje doba, kada velik broj ljudi unajmljuje smještaj preko platformi, gost će ocijeniti “vrijednost za novac” ponuđenoga i to će utjecati na vaše daljnje poslovanje. Jednako se to odnosi i na ugostiteljske objekte, koje je moguće recenzirati online.
