Izvor: Večernji list
Turistička sezona na Jadranu u punom je jeku, a privatni brodari ponovno imaju važnu ulogu u predstavljanju hrvatske obale domaćim i stranim gostima. Iako dosadašnji dio sezone prolazi bez većih poteškoća, sektor se i dalje suočava s nizom izazova. Od nedostatka vezova i radova u splitskoj gradskoj luci do novih propisa, za koje upozoravaju da bi mogli ozbiljno ugroziti opstanak dijela flote. O aktualnoj sezoni, odnosu s Ministarstvom mora, sigurnosti plovidbe, budućnosti hrvatskih privatnih brodara te planovima za matičnu luku u Dugom Ratu razgovarali smo s Ivanom Mladinom, predsjednikom Hrvatske udruge privatnih brodara.
Kako biste ocijenili dosadašnji tijek sezone? Jeste li zadovoljni popunjenošću i potražnjom te kakva su očekivanja za ostatak ljeta?
Zadovoljni smo tijekom sezone. Potražnja je dobra, brodovi su kvalitetno popunjeni. Posebno nas veseli što ponovno ostvarujemo dobre rezultate u predsezoni i posezoni. To potvrđuje da je ovaj segment nautičkog turizma održiv i da će nastaviti značajno doprinositi hrvatskom gospodarstvu.
Radovi u splitskoj gradskoj luci i dalje predstavljaju izazov. Kako ste organizirali ukrcaj putnika i riješili problem nedostatka prostora?
Radovi su zahtjevni i dugotrajni, ali zahvaljujući dobroj organizaciji te suradnji s Lučkom upravom i Lučkom kapetanijom ozbiljnijih problema nije bilo. Nedostatak vezova ipak ostaje dugogodišnji izazov. Mi se svakako radujemo povratku u Split jer taj grad nije samo mjesto ukrcaja i iskrcaja putnika, nego jedna od najatraktivnijih destinacija na našim itinerarima. Njegova kulturna baština i povijesna jezgra čine ga važnim dijelom ukupne ponude kružnih putovanja Jadranom.
Luka Krilo
Kakva je situacija u vašoj matičnoj luci Krilo i kada očekujete njezino ozbiljnije uređenje?
Rekonstrukcija luke Krilo je prioritet, a upravo je ovih dana Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije raspisala natječaj za izvođenje radova na tom projektu, što nas posebno veseli. Građevinska dozvola izdana je još početkom 2024., a projekt je vrijedan oko 35 milijuna eura. Na području Dugog Rata registrirano je čak 208 brodova, što jasno pokazuje koliko je izražena potreba za dovoljnim brojem sigurnih vezova za ljetni i zimski smještaj plovila te daljnjim razvojem lučke infrastrukture.
Često ističete da želite biti partner državi. Kakva je danas suradnja s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture? Imaju li sluha za probleme na koje upozoravate i postoji li dovoljno dijaloga?
Naš cilj nije kritizirati, nego zajednički tražiti najbolja rješenja. Pozdravljamo primjere kada je Ministarstvo prihvatilo prijedloge struke jer vjerujemo da se upravo kroz otvoren dijalog mogu donositi kvalitetni propisi. Imamo iskustvo i želimo ravnopravno sudjelovati u raspravama koje uređuju naš sektor. Nažalost, reakcije resornog ministarstva ponekad izostaju, a to se možda najbolje vidi u činjenici da više od godinu dana Ministarstvo mora nema državnog tajnika za more.
Pročistači i okružnica
Postoji li neki otvoreni problem?
HUPB od Ministarstva mora traži i dogovor o kriterijima za ugradnju pročistača otpadnih voda. Ministarstvo turizma raspisalo je natječaj za sufinanciranje zelene tranzicije, na koji se članovi Udruge žele prijaviti kako bi uz bespovratne potpore ugradili pročistače. No potrebno je usuglasiti koje će sustave Ministarstvo mora prihvatiti kao odgovarajuće. Podržavamo ulaganja u zaštitu mora, ali smatramo da tehnički zahtjevi moraju biti prilagođeni stvarnim uvjetima u kojima posluje hrvatska flota, što trenutačno nije slučaj.
Najviše pozornosti posljednjih mjeseci izazvala je Okružnica koju je Ministarstvo objavilo nakon inspekcijskog nadzora Europske agencije za pomorsku sigurnost. U čemu je problem, zašto smatrate da bi njezina provedba mogla ugroziti dio hrvatskih privatnih brodara?
Podržavamo najviše sigurnosne standarde, ali smatramo da se postojećim brodovima ne mogu retroaktivno nametati tehnički zahtjevi koji nisu vrijedili u vrijeme njihove gradnje. Mnoge bi preinake bile tehnički neizvedive ili financijski neodržive, čime se izravno ugrožava velik dio flote koja godinama uredno prolazi sve propisane preglede. O ovome smo više puta razgovarali i uputili dopise Ministarstvu mora te Europskoj agenciji za pomorsku sigurnost, no nažalost stječe se dojam da izostaje dovoljno razumijevanja za ovaj važan i gospodarski vrijedan segment turizma, u čiji je razvoj i sama država godinama ulagala.
Dijalog s Ministarstvom
Što predlažete?
Predlažemo dijalog Ministarstva, Hrvatskog registra brodova i brodara kako bismo pronašli rješenje koje će istodobno očuvati sigurnost plovidbe i omogućiti nastavak poslovanja postojećih brodova. Nitko ne dovodi u pitanje sigurnost, ali propisi moraju biti provedivi i uvažavati stvarno stanje na terenu.
Nakon nedavne tragedije u Splitskim vratima ponovno se otvorila rasprava o sigurnosti na moru. Koje biste mjere podržali kako bi se povećala sigurnost?
Sigurnost mora biti zajednički cilj svih sudionika. Podržavamo dodatna ograničenja ili zabrane jedrenja u frekventnim i zahtjevnim područjima poput prolaza Splitska vrata, Mala Proversa, Mali Ždrelac i Kanal svetog Ante ispred Šibenika. Sva pravila trebaju biti jasno definirana, službeno objavljena i jednako primjenjiva na sve.
Koji su danas najveći izazovi sektora i što očekujete od države kako bi hrvatsko privatno brodarstvo ostalo konkurentno i nastavilo razvijati nautički turizam?
Naša Udruga okuplja više od polovice hrvatske flote malih turističkih brodova. To je snažan gospodarski sektor koji produljuje sezonu, puni državni proračun i zapošljava velik broj ljudi. Očekujemo stabilan regulatorni okvir, ulaganja u luke i trajan dijalog sa strukom. Želimo biti partner državi kako bismo zajedno očuvali flotu koja pod hrvatskom zastavom predstavlja jedinstven hrvatski turistički proizvod s potencijalom daljnjeg rasta.
