Neadekvatni i nedostatni vezovi je ključni problem hrvatskih privatnih brodara, a prema zakonu brodari ne mogu sami graditi luke, već je to u nadležnosti lučkih uprava.
Zbog nedostatka zimskih vezova brodari se već godinama zalažu za uređenje postojeće luke Krilo te stavljanje u funkciju i uređenje luke Bajnice koja bi također mogla preuzeti dobar dio brodova.
Kao rezultat ovih nastojanja, Lučka uprava splitsko-dalmatinske županije ove je godine konačno ishodovala građevinsku dozvolu za uređenje postojeće luke Krilo. Najavili su da će radovi na uređenju početi još ovog ljeta, ali još ništa od toga. Štoviše, luka Krilo je odavno označena kao alternativa za rasterećenje luke Split jer bi naši brodovi mogli vršiti smjenu gostiju u luci Krilo i tako rasteretiti luku Split koja je i inače jedna od najopterećenijih luka na Mediteranu.
Flota privatnih brodara nije nastala neplanski i stihijski, već je izgrađena sukladno strategijama i planovima Republike Hrvatske, no izgradnju flote nije pratio i adekvatan razvoj i izgradnja potrebne infrastrukture. Tijekom ljetnih mjeseci luke su pretrpane te se u nekima od njih može vidjeti i do 10 brodova privezanih u nizu jedan na drugoga i tako u dva ili čak tri reda. Brodari ističu kako su na to prisiljeni jer u većini luka nema ni približno dovoljno mjesta za njihove brodove, a često luke preferiraju jahte i daju im dodatne vezove jer kažu da od njih mogu više uprihoditi.
Prije par godina Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je najavilo izradu Studije sigurnosti plovidbe, pristajanja, sidrenja i boravka u luci i lučkom području za sve luke. Sukladno tim studijama, predviđeno je značajno smanjivanje broja vezova za privatne mini kruzere u većini luka te se ne bi dozvoljavalo privezivanje više od tri broda u nizu.
Udruga je zatražila odgodu primjene tih studija pa je Ministarstvo mora lani donijelo zaključak da će se odrednice studija postepeno implementirati u Pravilnike o redu u luci ovisno o mogućnosti i dinamici otvaranja novih vezova u alternativnim lukama.
Za rasterećenje luke Split rješenje je uređenje luke Krilo, za luku Hvar rješenje je uređenje luke Vira, za luku Gruž rješenje je dogradnja Batakovine u dužini od 400 metara, za luku Pomena rješenje je produženje postojeće operativne obale sa mulom dužine oko 60 metara, za luku Bol je rješenje najavljeno proširenje postojeće luke, za luku Vis je rješenje izgradnja novog trajektnog pristaništa izvan postojeće luke te je za luku Korčula rješenje izgradnja nove luke Polačište.
Ipak, Lučka uprava Split najavila je brodarima u travnju ove godine provedbu spomenute studije već od siječnja 2025., ali i rekonstrukciju i dogradnju gata Sv. Petra u luci Split zbog čega će isti biti zatvoren minimalno dvije godine, a u tom periodu neće biti moguće vezivanje brodova u turističke svrhe čime se cijela naredna sezona, koju su brodari već rasprodali, dovodi u pitanje.
Turističkim brodarima ovo je nepremostiv problem jer nam je luka Split glavna i najvažnija luka u kojoj većina naših brodova vrši ukrcaj i iskrcaj gostiju te kompletnu opskrbu. Nije manje važno ni to što je našim gostima jako važno da posjete i sami grad Split.
Lučka uprava splitsko-dalmatinske županije je brodarima kao alternativu ponudila na korištenje određeni broj vezova na dijelu zapadne obale u luci Split, zatim u lukama Trogir i Kaštel Stari, te u lukama Omiš i Makarska. Međutim, postavlja se pitanje hoće li to biti dovoljan broj vezova kako bi se zamijenili oni koje će brodari izgubiti u Splitu.
