Obzirom na to da je sezona u punom jeku, a Jadran svakim danom postaje sve prometniji i izazovniji za sigurnu plovidbu, ponovno objavljujemo ovaj tekst kako bismo dodatno pojasnili odredbe novog Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe. Naime, u praksi se pokazuje da još uvijek postoji nerazumijevanje, osobito kada je riječ o ograničenju priveza na maksimalno 50 metara od obale. Budući da je sigurnost na moru prioritet za sve nas, važno je otvoreno govoriti o izazovima koje ova odredba donosi, ali i o mogućim rješenjima koja će očuvati profesionalne standarde i održivost nautičkog sektora.
I Udruga hrvatskih skipera i članova posade (CROSCA) analizirala je odredbe novog Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe te izrazila podršku Hrvatskoj udruzi privatnih brodara (HUPB). Obje udruge dijele zajednički interes za izmjenom spornih odredbi Pravilnika kako bi se zaštitili profesionalni standardi, sigurnost plovidbe i održivost poslovanja svih dionika u nautičkom sektoru.
Novi Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe, koji je na snazi od veljače ove godine, unio je značajne promjene u svakodnevicu nautičkog sektora. Posebno je odjeknuo članak 53., koji po prvi put detaljno regulira sidrenje i privez uz neuređenu obalu, a u praksi je otvorio brojna pitanja i izazvao zabrinutost među profesionalcima.
Vicko Ozretić, predsjednik CROSCA-e, ističe kako su upravo stavci 3. i 7. ovog članka najsporniji. “Stavak 3. daje lučkim kapetanijama široke ovlasti da samostalno određuju zabrane ili ograničenja sidrenja i priveza, bez jasno definiranih kriterija i bez obveze analize mogućih posljedica. Takva odredba može dovesti do neselektivnog korištenja ovlasti, često pod pritiskom javnosti, što stvara pravnu nesigurnost i dodatno opterećuje službenike kapetanija,” upozorava Ozretić.
Ovakva ovlast, ističe, mogla biti korisna u izvanrednim situacijama, primjerice pri najavi lošeg vremena ili na sidrištima s poviješću incidenata, ali isključivo uz jasno definirane procedure i empirijske dokaze. “Umjesto toga, sada imamo alat koji se može koristiti bez odgovornosti i transparentnosti, što nije dobro ni za sigurnost ni za reputaciju hrvatskog nautičkog turizma,” dodaje Ozretić.
Stavak 7
Još veće nezadovoljstvo izazvao je stavak 7., koji propisuje da je “plovnim objektima zabranjen privez uz obalu na način da je bilo koji njihov dio ili pripadak udaljen od obale 50 ili više metara.” Ozretić ističe kako je za veća plovila siguran privez često moguć tek na većoj udaljenosti, zbog duljine sidrenog lanca i uvjeta na moru. “Ova odredba efektivno onemogućuje pravilno sidrenje većih plovila. Ako morate ostati unutar 50 metara od obale, ne možete osigurati odgovarajući ispust sidrenog lanca. To dovodi do ‘oranja’ sidra po morskom dnu i povećanog rizika nasukavanja, posebno kod iznenadnih promjena vremena,” objašnjava predsjednik CROSCA-e.
Dodaje također kako će se na sidrištima gdje su plovila ranije imala prostor za siguran privez, sada gužva povećati. „To stvara nove zone nesigurnosti, jer brodovi nemaju dovoljno prostora za manevriranje, što povećava rizik sudara i oštećenja,” ističe Ozretić.
Osim sigurnosnih izazova, novi Pravilnik donosi i dodatne probleme za djelatnike lučkih kapetanija, pomorske policije i obalne straže, koji će, prema procjeni CROSCA-e, biti prisiljeni trošiti vrijeme na prekršaje koji to zapravo nisu, umjesto da se bave ozbiljnim sigurnosnim incidentima ili preventivnim radom.
Izravni gubitci za cijeli sektor
Ozretić podsjeća i na širi kontekst: “Mogućnost priveza uz prirodne uvale bila je jedna od glavnih prednosti hrvatskog nautičkog turizma. Sada, zbog ovih ograničenja, gubimo konkurentsku prednost u odnosu na Grčku i Tursku, gdje su pravila fleksibilnija i prilagođena sigurnosnim zahtjevima. Značajan broj jahti mogao bi zaobići Hrvatsku, a to znači i izravne ekonomske gubitke za cijeli sektor.”
Udruge predlažu preformuliranje spornih odredbi. Definiranje udaljenosti od obale prema veličini plovila, jasne kriterije i proceduru za zabrane, te obveznu analizu učinaka prije novih ograničenja. “Sigurnost na moru ne može se svesti na birokratsku odredbu. Potrebna je ravnoteža između zakona i dobre pomorske prakse. Hrvatska ne smije postati destinacija gdje se propisi nameću bez razumijevanja stvarnih potreba i realnosti na moru,” zaključuje Ozretić.
Udruge apeliraju na otvoreni dijalog i doradu spornih odredbi članka 53., kako bi se osigurala ravnoteža između sigurnosti, zaštite okoliša i održivog razvoja hrvatskog nautičkog turizma.
