Hrvatsko pomorstvo ne čini samo bogata povijest brodova i plovidbe, već i čitav svijet vjerovanja, rituala i običaja koji su pratili pomorce kroz stoljeća. Život na moru često je nepredvidiv, pa su pomorci razvili niz praznovjerja kako bi se osjećali sigurnije i spremnije suočiti s izazovima. Ova vjerovanja bila su duboko ukorijenjena u njihovoj svakodnevici te se prenose s generacije na generaciju.
Vjerovanje o ženama na brodu
Jedno od najpoznatijih praznovjerja među pomorcima bilo je da žena na brodu donosi nesreću. Smatralo se da prisutnost žene može izazvati gnjev mora ili bogova, što bi rezultiralo olujama, nesrećama ili neuspješnim putovanjem. Prema nekim drugim vjerovanjima nesreću na brodu donosi odjevena žena, dok žena golih grudi smiruje oluju. Zanimljivo, unatoč ovom vjerovanju, brodovi su često dobivali ženska imena. To je proizlazilo iz dublje simbolike: davanjem ženskog imena, brod je dobivao karakter zaštitnice ili “majke” koja brine o posadi i pruža im sigurnost. Mnogi brodovi nosili su imena svetica, boginja ili važnih žena iz povijesti, kako bi se osigurao blagoslov i zaštita tijekom plovidbe. Na taj su način pomorci istovremeno poštovali tradiciju, ali i tražili sigurnost kroz simboličku žensku prisutnost.
Vjerovanja za sigurnu plovidbu
Osim ovog specifičnog praznovjerja, pomorci su se oslanjali i na druge rituale kako bi osigurali uspješno putovanje. Petak, osobito petak 13., smatran je nesretnim danom za isplovljavanje, dok su ponedjeljak i srijeda bili poželjni dani za početak puta. Razbijeno staklo ili posuđe na brodu smatralo se znakom sreće, dok je zviždanje bilo strogo zabranjeno jer se vjerovalo da “doziva” oluju. Na brod se uvijek ukrcajte desnom nogom, a kod nazdravljanja na brodu nikada nemojte zveckati čašama jer to budi i uznemirava duše mrtvih mornara, donoseći nesreću na putovanje.
Zaštita svetaca
Pomorci su također tražili zaštitu kroz vjeru i simboliku. Sveti Nikola, zaštitnik pomoraca, bio je ključna figura u njihovom duhovnom svijetu. Prije isplovljavanja, često su posjećivali crkve posvećene ovom svecu, paleći svijeće i moleći za sigurno putovanje. Na brodovima su nosili kipove svetaca ili medaljone vjerujući da će im oni pružiti zaštitu od nesreće.
Rituali prije isplovljavanja
Prije nego što bi brod napustio luku, pomorci su često izvodili rituale poput posipanja mora vinom ili bacanja kruha u vodu kao dar moru. Također, prva osoba koja kroči na brod trebala je biti muškarac, kako bi se izbjegla nesreća. Riječi poput “zeca” i “kopno” bile su tabu tijekom plovidbe, jer se vjerovalo da njihovo spominjanje može izazvati gnjev mora.
Tradicija u suvremenom pomorstvu
Iako moderna tehnologija dominira današnjim pomorstvom, mnoga od ovih vjerovanja još uvijek žive među pomorcima. Oni ih vide ne samo kao praznovjerja, već i kao poveznicu s tradicijom i način izražavanja poštovanja prema moru. Ženska imena brodova i dalje nose simboliku zaštite, a rituali poput proslave svetog Nikole i dalje su važan dio života pomorskih zajednica.
Običaji i vjerovanja hrvatskih pomoraca predstavljaju jedinstveni spoj povijesti, kulture i ljudskog nastojanja da pronađe sigurnost u suočavanju s nepoznatim. Oni su svjedočanstvo bogate tradicije i simbol dublje povezanosti čovjeka s morem, koji i danas oblikuju identitet pomorskih zajednica.
