Arsen Ercegović: Na našim brodovima odmara čak 10 tisuća gostiju tjedno, a nedostatak vezova dovodi u pitanje našu budućnost
Kakva je bila sezona za male brodare?
Turistička sezona za naše brodove je još uvijek u punom jeku a možemo reći da je bila solidna. Nisu se rušili dosadašnji rekordi ali nije ni nedostajalo gostiju na našim brodovima. Prema informacijama koje dolaze do nas u Udruzi, većina brodara je zadovoljna ovom sezonom.
Koliko je gostiju i iz kojih zemalja dolaze?
Hrvatska udruga privatnih brodara broji oko 250 brodova u svom članstvu. Ako znamo da većina tih brodova ima 18 dvokrevetnih kabina i može primiti do 36 gostiju, možemo procijeniti da se svaki tjedan oko 9 do 10 tisuća gostiju odmara na našim brodovima krstareći Jadranom. Glavne zemlje iz koji nam gosti dolaze su Njemačka, Austrija, SAD, UK, Australija, Češka, Poljska, Slovenija, zemlje Skandinavije, JAR i ostale.
Koliko destinacija obilazite i koje su to destinacije?
Naši brodovi obilaze skoro sve destinacije na Jadranu koje su dostupne morskim putem. Najvažnije luke u kojima naši brodovi vrše opskrbu te ukrcaj i iskrcaj gostiju su luke Split, Trogir, Dubrovnik, Zadar, Rijeka i Opatija. Glavne rute naših brodova su sa polaskom iz Splita prema Dubrovniku uz različite kombinacije posjete otocima Braču, Hvaru, Visu, Korčuli, Mljetu, Lastovu te gradovima Omišu i Makarskoj. Neki brodovi polaze iz Trogira na sličnu rutu. Imamo i rutu prema Zadru uz posjete Skradinu i Slapovima Krke, Vodicama, Primoštenu, Kornatima, Silbi, Šibeniku itd. Također imamo i sjevernu rutu koja uključuje Rijeku, Opatiju, Rab, Zadar, Molat/Olib-Ilovik, Mali Lošinj, Krk, Cres i ostale. Zbog velikog broja brodova i nedostatka vezova po lukama, agencije koje nam dovode goste slažu puno raznolikih ruta kako bi se izbjeglo da u istom danu bude previše brodova na određenoj destinaciji.
Koji su trenutno najveći izazovi malih brodara i kako bi se mogli riješiti?
Naši gorući problemi su:
-neadekvatni i nedostatni vezovi u lukama tijekom zimskog perioda
-neadekvatni i nedostatni vezovi naših brodova tijekom ljetne turističke sezone.
Dakle, prvi naš veliki problem je neadekvatan smještaj naših brodova u zimskoj sezoni kad oni ne plove nego borave na zimskom vezu. Postojeća luka Krilo je već odavno premala za siguran privez svih naših brodova. Mi brodari smo u specifičnom položaju jer, sukladno zakonskim propisima, ne smijemo sami graditi luke nego to pravo imaju samo lučke uprave. Zato već godinama nastojimo riješiti ovaj problem zalaganjem za uređenje postojeće luke Krilo te stavljanjem u funkciju i uređivanjem luke Bajnice koja bi također mogla preuzeti dobar dio naših brodova.
Kao rezultat ovih naših nastojanja, Lučka uprava splitsko-dalmatinske županije je konačno ove godine ishodovala građevinsku dozvolu za uređenje postojeće luke Krilo. Najavili su da će radovi na uređenju početi još ovog ljeta ali još ništa od toga. Štoviše, luka Krilo je odavno označena kao alternativa za rasterećenje luke Split jer bi naši brodovi mogli vršiti smjenu gostiju u luci Krilo i tako rasteretiti luku Split koja je i inače jedna od najopterećenijih luka na Mediteranu. A da bi problem bio i veći, početkom 2025. godine Lučka uprava Split će započeti rekonstrukciju i dogradnju gata Sv. Petra u luci Split, te će isti biti zatvoren minimalno 2 godine. U navedenom periodu neće biti moguće vezivanje brodova u turističke svrhe, već samo linijskih brodova.
Tu dolazimo i do našeg drugog velikog problema koji je nedostatak vezova za naše brodove po lukama tijekom ljetne turističke sezone. Puno puta čujemo prigovore kako smo našu flotu gradili stihijski i da zato nema dovoljno vezova za naše brodove. Naravno da se s tim konstatacijama ne slažemo budući da od 2005. godine do danas postoji bar pet strategija i akcijskih planova Republike Hrvatske u cilju poticanja gradnje novih plovila u hrvatskim brodogradilištima, podizanja standarda usluge i izgradnje potrebne lučke infrastrukture, odnosno gradnje novih luka.
Tako, primjerice, Strategija razvoja turizma RH do 2020. koju donijela Vlada RH još 2013. godine predviđa ulaganje u ploveće male hotele od 110 milijuna eura te izgradnju stotinu novih brodova, kao i podizanje kvalitete postojećih brodova. U isto vrijeme predviđa se i izgradnja jedne nove matične luke za male kruzere te proširenje postojećih luka za nautički turizam i luka otvorenih za javni promet.
Mi smo izgradili tih predviđenih 100 brodova i naša su ulaganja, rast i razvoj poslovanja bili izuzetni, uz veliku potporu institucija RH, posebno Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u početku subvencijama za gradnju novih i rekonstrukciju postojećih brodova a kasnije kreditima sa subvencioniranom kamatom od Splitsko-dalmatinske županije te HAMAG-BICRO i HABORa. Poduzetnost brodara – članova naše Udruge, nažalost, nije uspjela pratiti infrastruktura, što je dovelo do nekoliko ključnih problema koji već neko vrijeme znatno usporavaju daljnji rast te ometaju funkcioniranje postojeće flote.
Dakle, mi smo svoju flotu gradili planski, sukladno strategijama i planovima naše države. Stvorili smo brand koji je jedinstven u Europi a i cijelom svijetu i vrijeme je da nam se to prizna i prikladno vrednuje.
Doduše, zadnjih par godina je i naša država uz pomoć EU fondova konačno krenula u rekonstrukciju postojećih i gradnju novih luka (primjer su luka Stari Grad na Hvaru te luka Omiš) ali nažalost i u tim lukama nije predviđeno dovoljno mjesta za naše brodove.
Ako tijekom turističke sezone obiđete luke po Jadranu, vidjet ćete da u pojedinim luka bude i do 10 naših brodova privezanih u nizu, od obale pa jedan na drugoga i tako u 2 ili čak 3 niza. Na to smo prisiljeni jer u većini luka nema ni približno dovoljno mjesta za naše brodove a često luke preferiraju jahte i daju im dodatne vezove jer kažu da od njih mogu više uprihoditi što je suprotno zakonu koji kaže da prioritet priveza imaju putnički brodovi i to prvo linijski a onda i ostali kao što su naši.
Da stvar bude gora po nas, prije par godina Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je najavilo izradu „Studije sigurnosti plovidbe, pristajanja, sidrenja i boravka u luci i lučkom području“ za sve luke. Sukladno tim studijama, predviđeno je značajno smanjivanje broja vezova za naše brodove u većini luka jer više se ne bi dozvoljavalo privezivanje više od 3 broda u jedan niz.
Udruga je zatražila odgodu primjene te studije pa je Ministarstvo mora lani donijelo zaključak da će se „Studije sigurnosti plovidbe, pristajanja, sidrenja i boravka u luci i lučkom području“ postepeno implementirati u pravilnike o redu u luci ovisno o mogućnosti i dinamici otvaranja novih vezova u alternativnim lukama. Dakle, prvo je potrebno primijeniti alternativna rješenja u smislu izgradnje novih luka ili uređenja postojećih luka za vez naših brodova koja ovdje i navodimo.
Za rasterećenje luke Split je rješenje uređenje luke Krilo; za luku Hvar je rješenje uređenje luke Vira; za luku Gruž je rješenje dogradnja Batakovine u dužini od 400 metara; za luku Pomena je rješenje produženje postojeće operativne obale sa mulom dužine oko 60 metara; za luku Bol je rješenje najavljeno proširenje postojeće luke; za luku Vis je rješenje izgradnja novog trajektnog pristaništa izvan postojeće luke; za luku Korčula je rješenje nova luka Polačište. Međutim, ove godine u travnju nam je Lučka uprava Split najavila provedbu te Studije već od početka iduće godine unatoč spomenutom zaključku Ministarstva mora te unatoč tome što radovi na uređenju luke Krilo još nisu niti počeli a kamoli da bi bili gotovi. I onda su nam još i najavili gore spomenutu rekonstrukciju i dogradnju gata Sv. Petra u luci Split zbog koje će isti biti zatvoren minimalno 2 godine. Nama turističkim brodarima to je nepremostiv problem jer luka Split nam je glavna i najvažnija luka u kojoj većina naših brodova vrši ukrcaj i iskrcaj gostiju te kompletnu opskrbu. Nije manje važno ni to što je našim gostima jako važno da posjete i sami grad Split sa nadaleko poznatom Dioklecijanovom palačom i ostalim atrakcijama.
Lučka uprava splitsko-dalmatinske županije je brodarima kao alternativu ponudila na korištenje određeni broj vezova na dijelu zapadne obale u luci Split, u luci Trogir na dijelu koji je sad slobodan, u luci Kaštel Stari, u luci Omiš i luci Makarska.
Međutim, veliko je pitanje hoće li to biti dovoljan broj vezova da zamijeni sve one koje gubimo u luci Split. Također, to će značajno zakomplicirati posao i agencijama i brodarima u svakom pogledu i za nas turističke brodare je ravno smrtnoj presudi našem budućem uspješnom poslovanju.
