Split, jedan od najvažnijih hrvatskih turističkih i nautičkih centara, već se godinama suočava s rastućim nesrazmjerom između intenzivnog razvoja pomorskog turizma i ograničenih kapaciteta vezova za turističke brodove. Taj je problem dodatno naglašen rekonstrukcijom Gata Svetog Petra, zbog koje turistički brodovi u iduće dvije godine neće imati adekvatno mjesto za vez u gradskom akvatoriju. Iako je obnova gata neophodna radi sigurnosti i dugoročne funkcionalnosti luke, ona je jasno ogolila strukturni problem splitske luke – kronični manjak alternativnih vezova i izostanak planskih rezervnih kapaciteta.
Tijekom ljetnih mjeseci pritisak na postojeće gatove i obalu u samom centru grada već sada prelazi granice održivog. Istodobno dijelovi lučkog područja i obalne industrije, koji su izgubili svoju izvornu funkciju, ostaju nedovoljno iskorišteni ili zatvoreni za nove namjene. Upravo u tim prostorima krije se potencijal za dugoročna rješenja, što potvrđuju i brojni pozitivni primjeri iz europskih gradova.
Barcelona, Genova, Kopenhagen, Oslo, …
Jedan od najpoznatijih je Barcelona, gdje je nekadašnji radni lučki akvatorij Port Vell, ispunjen skladištima, industrijom i željezničkim kolosijecima, obnovom pretvoren u urbano i turističko središte s marinama za jahte, terminalima za kruzere i javnim šetnicama. Time je luka rasterećena, a grad je dobio novu, atraktivnu obalnu zonu koja je postala sastavni dio svakodnevnog gradskog života.
Sličan put slijedila je i Genova, gdje je prenamjenom starog industrijskog obalnog pojasa Porto Antico stvoren spoj marine, pristaništa za turističke brodove te kulturnih i javnih sadržaja. Dokovi koji su izgubili teretni značaj približeni su centru grada i pretvoreni u aktivan urbani prostor. Uspješni primjeri dolaze i iz sjeverne Europe. U Oslu je nekadašnje brodogradilište i industrijska zona Aker Brygge transformirana u reprezentativni gradski obalni pojas s marinom, vezovima za jahte i turističke brodove te dugom obalnom šetnicom, danas jednim od najživljih javnih prostora grada. Kopenhagen je obnovom povijesne komercijalne luke Nyhavn stvorio jedan od svojih najprepoznatljivijih turističkih simbola i polazište kanalnih tura, dok je u Nordhavnu veliki industrijski i kontejnerski „free port“ prenamijenjen u novi gradski kvart s kruzerskim terminalom, marinama i mješovitom stambeno-poslovnom namjenom.
Brodosplit, Salonit, luka Krilo, …
Za Split su ovi primjeri posebno relevantni u trenutku kada će rekonstrukcija Gata Svetog Petra privremeno ukloniti ključnu infrastrukturu za prihvat turističkih brodova. Taj zahvat, iako nužan, dodatno je istaknuo potencijal koji se krije u neiskorištenim ili slabije korištenim obalnim industrijskim zonama. Poput prostora Brodosplita, bivših industrijskih pogona poput Salonita te drugih dijelova obale koji su izgubili svoju izvornu funkciju. Europska iskustva jasno pokazuju da se planskom prenamjenom takvih zona može istodobno osigurati veći broj vezova za turističke brodove, razviti nautički turizam i otvoriti nova javna područja uz more.
Uz velike zahvate, važno je u strateško promišljanje uključiti i razvoj te rekonstrukciju manjih luka duž obale. Među njima se posebno ističe luka Krilo, o čijoj se modernizaciji i proširenju govori već dugi niz godina, no bez konkretnih pomaka na terenu. Upravo takve manje luke, ako se planski razviju i infrastrukturno opreme, mogu preuzeti dio turističkog i izletničkog prometa, rasteretiti središte Splita i osigurati prijeko potrebne vezove tijekom i izvan sezone.
Europska praksa pokazuje da se održiva lučka politika ne temelji na jednom velikom projektu, već na mreži funkcionalno povezanih luka i pristaništa, prilagođenih stvarnim potrebama grada i turizma. Kombinacija obnove ključne infrastrukture poput Gata Svetog Petra, aktivacije neiskorištenih industrijskih zona na obali te razvoja manjih lokalnih luka mogla bi Splitu donijeti dugoročno rješenje problema nedostatka vezova. Time bi se omogućio daljnji razvoj nautičkog turizma bez širenja u netaknute akvatorije, uz istodobno jačanje gospodarske održivosti luke i kvalitete urbanog života uz more.
