Talijanski putnički brod Moby Drea, dugačak 183 metra i širok gotovo 27 m, sadrži između 250 i 350 tona azbestnih pregradnih panela. Nedavno je uplovio u Brodosplit, gdje je planiran remont i uklanjanje azbestnih dijelova.
Gradonačelnik Šuta: brod nije smio uploviti u hrvatske teritorijalne vode
Splitski gradonačelnik Tomislav Šuta tvrdi da brod Moby Drea “nije ni smio uploviti” u hrvatske teritorijalne vode niti pristati u Splitu te je zatražio hitnu reakciju nadležnih tijela.
‘Stručnjaci iz državnih tijela dali su mi na uvid mišljenje u kojem se jasno navodi da sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, član 117. ‘Zabranjeno je na teritorij Republike Hrvatske isporučiti opasni otpad, miješani komunalni otpad i ostatke od spaljivanja miješanog komunalnog otpada radi zbrinjavanja, a sukladno članku 11. stavku 1. točki (e) Uredbe (EZ) br. 1013/2006’ brod nije smio uploviti u teritorijalne vode Republike Hrvatske”, rekao je Šuta.
Podršku Šuti javno su dali i premijer Andrej Plenković te predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. Izrazili su povjerenje u gradsko vodstvo te pozivaju na poštivanje proceduralnih i sigurnosnih pravilnika. Jasno su poručili da je odgovornost sada na inspekcijskim službama. – Nadam se da u budućnosti nećemo imati ovakvih slučajeva, rekao je premijer.
Brodosplit: nema opasnosti u zraku
Iz Brodosplita su izvijestili da je ovlaštena stručna služba provela ispitivanje zraka u brodu Moby Drea, u sklopu pripremnih radova za rekonstrukciju prostora s materijalima koji sadrže azbest, a rezultati pokazuju da u zraku nema prisutnosti azbestnih vlakana.
Kako navode, mjerenja su provedena sukladno važećim propisima i standardima, metodom membranske filtracije i mikroskopskom analizom. Potvrđeno je da koncentracija azbestnih vlakana iznosi 0,0 vlakana po kubičnom centimetru zraka, što je znatno ispod zakonski dopuštene granice od 0,1 vlakno po kubičnom centimetru.
Mjerenja su provedena prije početka bilo kakvih zahvata, pod stabilnim uvjetima (temperatura, vlažnost, ventilacija) i uz primjenu najviših standarda zaštite na radu te pod stalnim stručnim nadzorom, tvrde u škveru.
Najavljuju da će se svi daljnji radovi i sigurnosna ispitivanja nastaviti provoditi transparentno, uz redovito informiranje javnosti i u skladu s važećim zakonodavstvom i industrijskim normama.
Podsjećaju i da je Moby Drea, kao i većina brodova izgrađenih prije 2001. godine, konstruirana korištenjem tada zakonski dopuštenih materijala koji sadrže azbest. Ti se materijali redovno uklanjaju tijekom remontnih radova, u skladu s međunarodnim propisima.
Riječ je, ističe Brodosplit, o standardnoj praksi u brodogradnji koja nipošto ne predstavlja „uvoz otpada“, nego tehnički i sigurnosno utemeljen postupak.
Ministarstvo: Azbest nije moguće odložiti u Hrvatskoj!
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je Mišljenje u vezi slučaja broda Moby Drea u kojem utvrđuje da otpad koji bi nastao na brodu demontažom pregrada koje sadrže azbest nije moguće odložiti u Hrvatskoj.
“Ako je namjera sudionika u komercijalnom poslu, pregrade s azbestom odvojiti u brodogradilištu u Splitu nakon čega bi brod otplovio na daljnji remont u drugo brodogradilište (Grčka), tako izdvojene pregrade s azbestom bi, a na temelju rezultata provjere činjenica s nadležnim tijelima, predstavljale otpad”, izvijestilo je Ministarstvo na svojim internetskim stranicama.
Ministarstvo ističe kako je zabranjeno na teritorij RH isporučiti opasni otpad, miješani komunalni otpad i ostatke od spaljivanja miješanog komunalnog otpada radi zbrinjavanja. Navodi i da ministar naredbom može zabraniti isporuku otpada u RH radi sprječavanja negativnog utjecaja na nacionalni sustav gospodarenja otpadom. Iz Ministarstva poručuju kako su prilikom davanja Mišljenja proučili relevantnu sudsku praksu.
U povodu uplovljavanja broda Moby Drea u luku posebne namjene na lučkom području kojim upravlja Lučka uprava Split radi obavljanja radova u brodogradilištu, a s obzirom na najave skidanja pregrada koje su dio broda s azbestom u brodogradilištu, od 27. srpnja do 3. kolovoza provodile su se zajedničke stručne konzultacije predstavnika Ministarstva zaštite okoliša, Ministarstva mora i Državnog inspektorata RH.
Kako su prvotne informacije govorile o konačnom odlasku broda Moby Drea na recikliranje u strano brodogradilište, zatražena je provjera informacija od nadležnih tijela radi utvrđivanja činjenica o namjeravanom poslu te su nakon koordinacije nadležnih tijela dobivene informacije da brod plovi pod talijanskom zastavom koja je za njega odgovorna i koji su najavili dolazak broda u RH, a isto tako će morati najaviti i odlazak broda iz RH.
Kad brod napušta RH, mora ponoviti istu proceduru prijave plovidbe kao kod dolaska koju kontroliraju inspektori Uprave sigurnosti plovidbe uključujući i to da talijanska zastava mora obavijestiti RH o daljnjoj sudbini broda, eventualnom recikliranju ili nešto drugo.
Brod ide u remontno brodogradilište u Splitu, što je komercijalni ugovorni odnos brodara i brodogradilišta, u brodogradilištu se namjeravaju skinuti azbestne pregrade u okviru remonta, uz poštivanje propisa zaštite na radu radi zaštite od azbesta, a samo brodogradilište nadziru inspekcije.
Vezano za recikliranje brodova većih od 500 tona bruto, Ministarstvo izdaje odobrenje za recikliranje brodova u RH na zahtjev brodogradilišta, vodi popis i dostavlja ga Ministarstvu mora, ali zasad nema takvih zahtjeva.
Brodogradilište koje ima dozvolu za recikliranje brodova mora biti u EU i međunarodnom Registru, a kod recikliranja konkretnog broda, vlasnik podnosi plan recikliranja na koji u RH izdaje suglasnost nadležni županijski ured.
Ministarstvo navodi da je u prethodnom postupku za brod Moby Drea zatražen Plan recikliranja broda i odobrenje nadležnog tijela države u koju brod planira na recikliranje (ako je takav plan izrađen).
Međutim, prema informacijama nadležnih tijela na dan 31. srpnja, u ovom slučaju brod nakon potencijalnog izvršenja navedenih radova u Brodosplitu ne ide na recikliranje već ide na daljnji remont u brodogradilište u Grčkoj.
Administrativnom pretragom je utvrđeno da u Grčkoj nema ovlaštenih postrojenja za recikliranje brodova, kao ni u Hrvatskoj. “Stoga u ovom slučaju, prema dostupnim informacijama, nije mjerodavna regulativa koja uređuje recikliranje brodova”, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša.
Osim toga, kažu da prema informacijama dobivenima od nadležnih tijela, a i sukladno medijskim istupima predstavnika Brodosplita, proizlazi da će se prije odlaska na remont u Grčku, u brodogradilištu u Splitu skidati dijelovi broda koji u naravi predstavljaju pregrade s azbestom.
S tim u vezi je Ministarstvo zaštite okoliša dalo Mišljenje te poručilo da “otpad koji bi nastao na brodu izdvajanjem (demontažom) pregrada koje sadrže azbest nije moguće odložiti u Hrvatskoj”.
