Gotovo 500 brodova i jahti, više od 3.000 zaposlenih i kontinuirana ulaganja u modernizaciju flote potvrđuju da je riječ o jednom od najvrjednijih segmenata hrvatske nautičke ponude. Unatoč rastu, razvoj sektora i dalje ograničavaju nedostatak lučke infrastrukture i sve zahtjevniji regulatorni uvjeti.
Mali hrvatski brodari u 2025. godini ostvarili su bruto prihod od 390,8 milijuna eura, što je 5,8 posto više nego godinu ranije, dok su ukupne uplate poreza i doprinosa dosegnule 73,2 milijuna eura, uz rast od 8,1 posto. U posljednje dvije godine prihodi sektora povećani su za gotovo 30 posto, a njegov doprinos državnom proračunu za gotovo 35 posto. Rezultati su to najnovije studije koja potvrđuje sve snažniju gospodarsku ulogu domaćih turističkih brodara i njihovu važnost za razvoj hrvatskog turizma.
Iza ovih rezultata stoji 381 brodar, flota od 484 broda i jahte te 3.012 zaposlenih. Čak 95 posto gostiju dolazi iz inozemstva, što jasno potvrđuje međunarodnu prepoznatljivost i konkurentnost ovog jedinstvenog hrvatskog turističkog proizvoda. Riječ je o sektoru koji uspješno povezuje stoljetnu pomorsku tradiciju, obiteljsko poduzetništvo, domaću brodogradnju i turističku ponudu visoke dodane vrijednosti.
Više od jednog segmenta nautičkog turizma
Posebna vrijednost malih hrvatskih brodara jest njihova sposobnost da gostima ponude ekskluzivan doživljaj Jadrana, uz visoku razinu udobnosti, individualiziranu uslugu i pristup destinacijama koje nisu dostupne velikim turističkim brodovima. Mini kruzeri i jahte domaćih brodara danas predstavljaju prepoznatljiv oblik luksuznog nautičkog turizma, a hrvatski poduzetnici svojim brodovima, kvalitetom usluge i poznavanjem Jadrana uspješno konkuriraju najpoznatijim mediteranskim destinacijama.
Jednako je važan i njihov doprinos produljenju turističke sezone. Dok se velik dio hrvatskog turizma i dalje oslanja na vrhunac ljetnih mjeseci, sezona malih brodara traje približno šest mjeseci, uz snažnu prisutnost gostiju u predsezoni i posezoni. Time izravno pridonose jednom od ključnih ciljeva hrvatskog turizma – smanjenju sezonalnosti i ravnomjernijem razvoju turističke aktivnosti tijekom godine. Istodobno, sve veći broj domaćih jahti izlazi na međunarodno charter tržište, čime se otvaraju mogućnosti za dodatno produljenje sezone, pa i razvoj cjelogodišnjeg poslovanja.
„Mali hrvatski brodari danas su mnogo više od jednog segmenta nautičkog turizma. Oni su autentičan hrvatski proizvod, važan gospodarski čimbenik i jedan od najboljih primjera kako se domaća pomorska tradicija može pretvoriti u suvremenu, ekskluzivnu i međunarodno konkurentnu turističku ponudu. Naši brodovi dovode goste visoke platežne moći, produljuju sezonu, zapošljavaju domaće ljude i stvaraju vrijednost koja ostaje u Hrvatskoj. Brojke jasno pokazuju da je riječ o sektoru čiji značaj daleko nadilazi njegovu veličinu“, poručuju iz Hrvatske udruge privatnih brodara (HUPB).
Razvoj koji pokreću domaći poduzetnici
Posebnost ovog sektora jest i činjenica da se njegov razvoj u najvećoj mjeri temelji na vlastitim ulaganjima brodara. Ostvarena dobit kontinuirano se ulaže u novogradnje, modernizaciju postojećih plovila, podizanje kvalitete usluge te uvođenje suvremenih tehnologija i ekoloških rješenja.
Hrvatski brodari pritom sve snažnije ulaze u segment luksuznih jahti namijenjenih međunarodnom tržištu, gradeći plovila koja svojim dizajnom, opremom, sigurnošću i kvalitetom mogu konkurirati ponudi vodećih svjetskih nautičkih destinacija.
Koristi od takvog razvoja osjećaju se i daleko izvan samog brodarstva. Od domaćih brodogradilišta, obrtnika, dobavljača i pružatelja različitih usluga do ugostitelja i lokalnih zajednica, turistički brodari stvaraju širok lanac gospodarskih aktivnosti, osobito u manjim mjestima duž jadranske obale. Njihova je važnost stoga istodobno turistička, gospodarska i demografska jer pridonose očuvanju radnih mjesta i nastavku obiteljske poduzetničke tradicije.
Velik potencijal razvoja traži i odgovarajuće uvjete poslovanja
Unatoč snažnim rezultatima, brodari se suočavaju s nizom izazova koji sve ozbiljnije ograničavaju njihov daljnji razvoj. Više od stotinu brodova još uvijek nema odgovarajući zimski vez, dok postojeća lučka infrastruktura, osobito u Krilu Jesenicama, Bajnicama i Dugom Ratu, ne prati potrebe i gospodarsku snagu sektora. Odgađanje ključnih infrastrukturnih projekata dodatno otežava poslovanje i planiranje novih ulaganja.
Istodobno, sve veći izazov predstavljaju europski regulatorni zahtjevi, osobito oni koji se odnose na tehničke standarde, rekonstrukcije plovila i zaštitu okoliša. Dio tih zahtjeva oblikovan je za drukčije vrste brodova i uvjete plovidbe te ne uzima dovoljno u obzir specifičnosti Jadranskog mora, hrvatske obale i načina poslovanja domaćih turističkih brodara. Njihova primjena bez odgovarajućih prilagodbi, prijelaznih razdoblja i jasnih provedbenih pravila može dovesti u pitanje isplativost ulaganja, pa i opstanak dijela postojeće flote.
Hrvatska udruga privatnih brodara pritom naglašava da zaštita Jadranskog mora, očuvanje okoliša i sigurnost pomorske plovidbe moraju ostati neupitni prioriteti. Međutim, jednako je važno osigurati da se europski propisi provode razmjerno, stručno i uz uvažavanje stvarnih uvjeta poslovanja, bez nametanja nerazmjernih troškova i tehničkih zahtjeva koji ne donose odgovarajuće koristi.
Hrvatska udruga privatnih brodara, koja danas okuplja 264 člana od Istre do Dubrovnika, smatra da je došlo vrijeme da se gospodarska snaga i strateška važnost ovog sektora u potpunosti prepoznaju i u nacionalnim razvojnim politikama. Hrvatska već ima jedinstven, visokokvalitetan i međunarodno konkurentan nautički proizvod, izgrađen domaćim znanjem, kapitalom i poduzetništvom. Njegov daljnji razvoj nije samo interes brodara, nego i interes hrvatskog turizma i gospodarstva u cjelini.
