Izvor: Hrvatska udruga poslodavaca, suvremena.hr
Hrvatska nautika je gospodarski uspješna, izvozno orijentirana i regionalno prepoznatljiva, a istodobno se njome upravlja kao skupom nepovezanih djelatnosti. Marine, charter, brodograđevna djelatnost, proizvođači opreme, pružatelji usluga refita i održavanja plovila i cijeli sektor povezanih djelatnosti s nautikom svakodnevno posluju jedni pored drugih, ali rijetko kao dio jedinstveno vođenog sustava. Svaki segment prati vlastite pokazatelje, brani vlastite interese pred nadležnim tijelima i razvija se prema vlastitoj logici, dok Hrvatska kao država nema jedinstvenu razvojnu politiku za nautiku kao cjelinu.
Ova fragmentacija ima konkretnu cijenu: investicijske odluke donose se bez uvida u cijeli lanac vrijednosti, regulatorne prepreke (koncesije, prostorno planiranje) rješavaju se od slučaja do slučaja umjesto sustavno, a obrazovna politika ne prati stvarne kadrovske potrebe sektora.
HUP – Udruga nautičkog sektora je zato pokrenula inicijativu da po prvi put cjelovito popiše, segmentira i analizira cijeli hrvatski nautički sustav; ne kao zbroj pojedinačnih djelatnosti, nego kao jedinstven gospodarski segment. Rezultat te inicijative, uz Registar s više od 3.200 mapiranih gospodarskih subjekata i analizu koja slijedi u ovom dokumentu, jest i prijedlog uspostave Nacionalnog vijeća za nautiku, tijela koje bi prvi put okupilo donositelje odluka, lokalnu i regionalnu samoupravu te predstavnike cijelog nautičkog lanca vrijednosti radi zajedničkog upravljanja razvojem sektora.
U nautičkoj industriji investitor često mora paralelno usklađivati državu, županiju, grad/općinu, lučku upravu, koncesionara pomorskog dobra, konzervatore, zaštitu okoliša i više ministarstava tako da najveći izazov razvoja hrvatske nautičke industrije više nije privlačenje kapitala, već koordinacija sustava. Dobar primjer za to jest Porto Baroš, ali i projekt Golf Srđ u Dubrovniku, iako nije izravno vezan uz nautiku.
Prema analizi policy papera HUP-a, poduzetnici u obuhvaćenom nautičkom lancu vrijednosti ostvarili su u 2025. godini 2,8 milijardi eura poslovnih prihoda i 1.019,6 milijuna eura prihoda od izvoza te zapošljavali 18.323 osobe, izraženo u ekvivalentu punoga radnog vremena. Poslovni prihodi porasli su 9,4 posto, a izvoz 14,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Analiza se oslanja na HUP-ov registar s više od 3.200 mapiranih gospodarskih subjekata, razvrstanih prema stvarnim djelatnostima povezanim s nautikom. Mapiranje nautičke industrije pokazuje da je u razdoblju od 2021. do 2025. izvoz porastao 70,8 posto, s 597,1 milijuna na više od milijardu eura. Udio bruto investicija u dugotrajnu imovinu u poslovnim prihodima istodobno je povećan s 11,7 na 18 posto, što pokazuje značaj ulaganja za daljnji razvoj sektora.
„Za daljnji rast hrvatske nautike potrebni su sigurniji uvjeti ulaganja, brže procedure i dostupnost kvalificiranih radnika. Plava knjiga pokazuje da je prihod po zaposlenom u sektoru od 2021. do 2025. porastao za 43 posto, sa 108,5 tisuća na 155,1 tisuću eura, što potvrđuje potencijal za stvaranje veće dodane vrijednosti. Zato HUP predlaže osnivanje Nacionalnog vijeća za nautiku koje bi povezalo gospodarstvo i nadležne institucije u provedbi konkretnih razvojnih mjera. Želimo da se u Hrvatskoj više projektira, proizvodi i servisira te da veći dio stvorene vrijednosti ostaje u domaćem gospodarstvu, uz očuvanje mora i obale“, izjavila je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a priliko predstavljanja Plave knjige na ovogodišnjem Biograd Boat Showu održanom prošloga tjedna.
Više pročitajte na suvremena.hr!
Dokument možete preuzeti OVDJE.
